Mahana mâ'a Mo'a B

MAHANA MÂ’A MO'A - B

I TE PÔ MO’A 

No teie nei araraa o tei riro mai te metua o te mau araraa atoa, ua faataahia e iva taioraa, e hitu no roto i te Faufaa tahito, e e piti no roto i te Faufaa api (oia hoi te epitore e te Evanelia).No te tauturu i te oraraa faaroo, eiaha te tahi pae ia fiu i te roa o te pureraa, e tia ia faaiti te rahiraa taioraa i roto i te Faufaa Tahito eiaha râ ia mo’e e, te mau taioraa i te parau a te Atua o te hoe ïa tuhaa tumu o te araraa i te pô Pakate. Ia taiohia maoti e  toru taioraa i roto i te Faufaa Tahito, e iti roa ïa. No te fifi rahi e taiohia e piti anae, eiaha ia iti iho e eiaha roa atu e haapae i te taioraa i te Exodo, pene 14.

TAIORAA MATAMUA
                                                  « Hio aera te Atua i te mau mea’toa tana i hamani : e mea au maitai roa ïa. »
A taio tatou i te puta Genese     1, 1-2, 2 (Taioraa haapotohia : 1, 1.26-31)
I te matamua ra poiete ihora te Atua i te rai e te fenua. [Faaearaa o te taioraa haapotohia]
Te vai faufaa ore noa ra te fenua e te ano hoi, te vai atoa ra te pouri i nia i te iriatai, e i nia iho i te mau pape te Varua o te Atua.
Ua parau ihora te Atua : « Ei maramarama ihora. » E ua maramarama ihora. Hio aera te Atua i te maramarama e, e mea maitai ïa, e ua faataa é oia i te maramarama i te pouri. Haamairi ihora oia to te maramarama ioa, e ao, e to te pouri ioa, e rui. E ahiahi ihora, e ao aera, o te mahana hoe ïa.
Ua parau hoi te Atua : « Ei reva i ropu i te mau pape, e na te reira e faataa è i te mau pape i te mau pape. » Hamani ihora te Atua i te reva, e faataa è atura i te mau pape i raro ae i te reva, e i te mau pape i nia’e i te reva ra. E ua na reira hia maira. Haamairi ihora te Atua i to te reva ioa, e rai ; e ahiahi ihora, e ao aera, o te mahana piti ïa.
Ua naô ihora te Atua : « Ia pue è te mau pape no raro ae i te rai i te vahi hoe, e ia itea te vahi marô. E ua na reira hia maira. Haamairi ihora te Atua i to te vahi marô ioa, e fenua ; e i to pueraa pape oia, topa ihora i te ioa, e tai. » Hio aera te Atua e e mea maitai ïa.
E ua parau oia : « Ia oteo mai to te fenua ra raau rii e te hotu mai i te huero ra, e ia tupu te mau raau rarahi e ia hotu hoi i te maa mai te au i to ratou iho huru, te ia ratou iho to ratou huero i nia i te fenua nei. » E ua na reira hia maira. E tupu aera to te fenua raau rii e te raau rii huero, mai te au i to ratou iho huru, e te mau raau rarahi te hotu mai i te maa, te ia ratou iho to ratou huero, mai te au i to ratou huru tataihoe. E hio aera te Atua e e mea maitai ïa. E ahiahi ihora, e ao aera o te mahana toru ïa.
Ua parau hoi te Atua : « Ei tiarama to roto i te reva o te rai ra ei faataa i te ao e te rui, ia riro ei tapao no te mau tau, no te mau mahana e no te mau matahiti. Ia riro ei tiarama i roto i te reva o te rai ra, e ia haamaramarama i te fenua. » E ua na reira hia maira. Hamani ihora te Atua i na tiarama rarahi e piti ra : te tiarama rahi, ei haapao i te ao, e te tiarama iti ra, ei haapao i te rui ; nana hoi te mau fetia i hamani. E ua tuu ihora oia i te reira i roto i te reva o te rai ra ei haamaramarama i te fenua. E ei haapao i te ao e te rui, e ei faataa i te maramarama e te pouri. Hio aera te Atua e e mea maitai ïa. E ahiahi ihora, e ao aera, o te mahana maha ïa.
Ua parau atoa te Atua : « Ei mea ora nee haere to roto i te mau pape, e ei manu maue to nia i te fenua, i raro ae i te reva o te rai ra. » Poiete ihora te Atua i te mau ià rarahi e te mea ora’toa e te hautiuti ta te mau pape i faatupu, mai te au i to ratou iho huru, e te manu maue atoa, mai te au i to ratou iho huru. E hio aera te Atua e e mea maitai ïa. Haamaitai atura ia ratou i te naôraa e : ia rahi outou, e ia rahi atu à, ia î te moana ia outou, e ia rahi atoa te mau manu i nia i te fenua. E ahiahi ihora, e ao aera, o te mahana pae ïa.
Ua parau atoa te Atua : « Ia faatupu te fenua i te mau mea ora, ia au i to ratou iho huru, te mau puaà avae maha, e te mau mea nee haere, et te mau taetaevao no te fenua nei, mai te au i to ratou iho huru. » E ua na reira hia maira. Ua hamani ihora te Atua i te mau taetaevao no te fenua nei, mai te au i to ratou iho huru, e te mau puaa’toa, e te mau mea’toa e nee haere i nia i te fenua, mai te au i to ratou iho huru. Hio aera te Atua e e mea maitai ïa.
[Tuatiraa o te taioraa haapotohia :]
Ua naô oia : « Hamani tatou i te taata ia au i to tatou iho hohoa e i to tatou iho huru ; ei nia iho oia i te mau ià o te moana, e te mau manu o te rai, e te mau puaà’toa, e te taatoaraa o te fenua, e te mau mea nee haere e te hautiuti i te fenua nei. » Poiete ihora te Atua i te taata ia au i tona iho hohoa ; mai te au i to te Atua hohoa tona poieteraa iana, e tane e e vahine tana i poiete. Haamaitai atura te Atua ia raua, naô atura : « Ia rahi orua, e ia rahi atu à, e a faaî orua i te fenua nei e a haavi iho ; ia mana orua i nia iho i te mau ià o te tai, e i nia iho i te mau manu o te reva, e i nia iho i te mau mea ora’toa tei hautiuti i nia i te fenua nei. » Ua parau ihora te Atua : « Inaha, te horoa’tu nei au ia orua i te mau raau rii huero i nia i te fenua nei e te mau raau rarahi atoa e hotu maira, no ratou iho to ratou iho huero, ei maa na orua : na te mau animali atoa o te fenua nei, e na te mau manu o te rai, e na te mau mea’toa e nee haere i nia i te fenua, e na te mau mea e ora to ratou ia noaa te maa ia ratou. » E ua na reira hia maira. Hio aera te Atua i te mau mea’toa tana i hamani : e mea au maitai roa ïa. E ahiahi ihora, e ao aera, o te mahana ono ïa. [E faa’ea i onei o te taioraa haapotohia]
Oti aera te rai e te fenua i te hamani hia, e to ratou unauna atoa ra. Faahope ihora te Atua, i te hitu ra o te mahana, i te ohipa tana i rave ; e ua faaea ihora oia, i te mahana hitu, i tana’toa ohipa i rave hia e ana ra.

- O te Parau ïa a te Atua.

SALAMO 103, 1-2a, 5-6, 10.12, 13-14ab, 24.35c
R/ Ua haapuai atu anae oe i to aho, ua poiete hia ratou
e ua faaapi oe i te aroa o te fenua nei.

A haamaitai i te Fatu, e ta’u varua e !
E te Fatu, e ta’u Atua, o oe na tei rahi roa !
Ua vehi hia oe i te unauna e te anaana,
ua faaahu hia oe i te maramarama mai te ahu ra.

Te haamau nei oe i te fenua i nia i tana mau tumu,
e ore roa ïa e aueue e a muri noa’tu.
Mai te abuso mai ra, ua tapoi oa iana mai te ahu ra,
i nia i te mau moua, te mau pape i te mauraa.

Ua haapihaa mai oe i te mau vai puna i roto i te mau faafaa
E  na rotopu i te area moua to ratou taheraa.
Tei pihaiho te manu o te  reva i te parahiraa
i raro i te raau rii tona otoraa.

Te faarari nei oe i te mau moua na nia i te mau piha teitei ;
e te maha nei te fenua i te hotu no nia mai i to rai.
Te faatupu nei oe i te aihere na te mau puaa,
e te mau raau rii ei maa na te taata.

Aue te rahi o ta oe ra mau ohipa, e te Fatu e !
I to oe na Paari anae i oti ai,
ua î te  fenua nei i ta ra taoa.
E haamaitai oe i te Fatu, e ta’u varua e !

E aore ra :

SALAMO                        32, 4-5, 6-7, 12-13, 20.22
R/
Ua î hoi te ao atoa nei
i te here a te Fatu.

Ua ti’a hoi te parau a te Fatu,
e e parau mau anae ta’na mau ohipa atoa ra.
Te here nei oia i te parau-tia e te parau-au,
ua i hoi te ao atoa nei i te here a te Fatu.

Na te parau a te Fatu i oti ai te mau rai,
e to ratou atoa ra nuu, na roto i te aho o tona ra vaha.
Ua haaputuputu oia i te moana ra, mai te mea ra e tei roto i te hue ;
e ua tapea-faaherehere oia i te mau abuso i to ratou iho vairaa.

E ao to te nunaa o te Fatu ra to ratou Atua,
e to te nunaa tana i maiti ei tufa-aia nona !
Ua hio mai te Fatu mai te rai mai,
e ua ite i te mau tamarii atoa a adamu.

Te tiaturi mai ra to matou varua i te Fatu,
o oia hoi to matou turu e to matou paruru.
Ei i nia ia matou to oe here, e te Fatu e,
mai ia matou i tiaturi ia oe na.

TAIORAA PITI
                                             Te faatutiaraahia o Isaaka, te tamaiti here, e tona faaoraraahia
A taio tatou i te puta Genese     22, 1-13.15-18 (Taioraa haapotohia : 22, 1-2.9a.10-13.15-18)
I taua mau mahana ra, ua tamata te Atua ia Aberahama, e ua parau maira iana : « E Abrahama, e Abrahama e. » Ua pahono atura oia e : « Teie au. » Ua naô maira oia : « A rave i to tamaiti otahi, ta oe e here na, ia Isaaka, e haere oe i te fenua o te orama ; ei reira oe e pupu ai iana ei tutia taauahi i nia i te hoe moua ta’u e faaite atu ia oe na. » [Faaearaa o te taioraa haapotohia]
Tia aera Aberahama i nia, i te rui ra, faanehenehe atura i te asini, aratai atura i e toopiti pue taata api, e tana tamaiti ra ia Isaaka ; e oti aera te vahie no te tutia taauahi i te tapupu hia, haere atura oia i te vahi ta te Atua i faaue mai iana ra. Tae aera i te mahana toru ra, ua nânâ aera oia i tana mata i nia, ite atura i taua vahi ra te i te atea è ra. Ua parau atura oia i na taata api nona ra : « A faaea rii orua ionei e te asini atoa ; o vau râ e te tamaiti nei e haere i ô ra, e oti aera to maua haamoriraa e hoi mai ai maua ia orua nei. »
Ua rave ihora Aberahama i te vahie no te tutia taauahi, tuu atura i nia iho i te tamaiti nona ra ia Isaaka ; mau ihora oia i te auahi e te tipi i tana rima. A haere atu ai raua’toa ra. Ua parau maira Isaaka i tana metua tane e : « E ta’u metua e. » Pahono atura oia e : « E aha ta oe e hinaaro nei, e ta’u tamaiti e. » Ua naô maira oia : « Teie te auahi e te vahie ; tei hea te tapena no te tutia taauahi ? » Ua parau atura Aberahama : « Na te Atua iho e haapao i te tapena no te tutia taauahi, e ta’u tamaiti e. » Te haere noa ra raua’toa.
[Tuatiraa o te taioraa haapotohia :]
E tae atura raua i te vahi i faaite hia mai e te Atua ra, ua faatia oia i te hoe fata, tuu atura i te vahie i nia iho ; ia ruuruu hia tana tamaiti ra o Isaaka, hopoi atura iana i nia i te fata i nia iho i te vahie ra. Ua faatoro atura oia i te rima, haru atura i te tipi e taparahi i te tamaiti nona ra. E inaha te tiaoro maira te merahi a te Fatu no te rai mai i te naôraa e : « E Aberahama, e Aberahama e.  » Ua parau atura oia e : « Teie au. » Ua parau maira iana : « Eiaha oe e faatoro i te rima i nia i te tamaiti ra, eiaha oe e rave noa’e iana ; ua ite papu au i teienei e, e taata mataù oe i te Atua ra, e aore oe i faaherehere i to tamaiti otahi no’u nei. » Ua nânâ aera Aberahama i te mata i nia, e ite atura oia i muri mai iana i te hoe mamoe oni te i roto i te raau taratara, ua fifi te tara, rave ihora iana e pupu atura ei tutia taauahi ei mono i te tamaiti ra.
Ua tiaoro faahou maira te merahi a te Fatu no te rai mai ia Aberahama, i te naôraa e : « Ua tapu au ia’u iho, te parau nei te Fatu ; no te mea ua na reira mai oe, e aore oe i faaherehere i to oe na tamaiti hoe no’u nei, e haamaitai atu au ia oe, e e faarahi au i to huaai, mai te fetia o te rai ra, e mai te one i tahatai ra, e te mau uputa oire o to mau enemi e rito ïa i to oe ra huaai. E e haamaitai hia te mau nunaa’toa o te fenua nei i to oe ra huaai, no te mea ua auraro oe i to’u reo ra. »

SALAMO                               16, 5.8, 9-10, 11
R/ E te Fatu e, o vai te tomo atu
i to oe ra puhapa. 

E te Fatu e, o oe ta’u tuhaa e ta’u au’a,
tei roto tô’u kelero i to oe rima.
E tuu noa vau i te Fatu i mua ia’u,
te tia nei oia i ta’u pae atau, e ore ïa vau e ‘aueue a’e.

I oaoa ai ta’u mafatu, i popou ai ta’u varua,
te taoto nei tô’u tino ma te panaonao ore.
E ore hoi oe e vaaiho i tô’u varua i te pô,
e ore oe e tuu i to oe nei hoa ia tahuti noa.

Te haapii mai nei oe ia’u i te e’a no te ora ;
i mua i tô aro na, o te ïraa ïa o te oaoa,
i tô pae atau, e vai maite te roto manava e a muri noa atu !

TAIORAA TORU
                                                          « O te tamarii a Iseraela râ, ua haere ïa na ropu i te miti na  nia i te vahi marô »
A taio tatou i te puta Exodo                                                        14, 15-15, 1a
I taua mau mahana ra, ua parau maira te Fatu ia Mose : « E aha oe i tuoro mai ai ia’u ? E parau atu oe i te tamarii a Iseraela ia haere noa â ratou i mua. A afai na oe i to raau i nia, a titoo na i to rima i nia i te miti, e a vahi i te reira ; ia haere noa te tamarii a Iseraela na ropu i teienei miti na nia i te repo marô. O vau râ, e vaiihao noa’tu ïa i to Aiphiti, ia faaetaeta i to ratou mafatu, e ia auau mai ia outou, e faahanahana hia vau ia Pharao, i te nuu taatoa nona ra, i tona mau pereoo, e i te mau faaehau horo puaahorofenua. E e ite hoi to Aiphiti e o vau te Fatu, ia oti au i te faahanahana hia ia Pharao, i tona ra mau pereoo, e te mau faaehau horo puaahorofenua ra. » O te merahi râ a te Atua, o tei na mua i te puhapa o Iseraela ra i te tiaraa, ua haere maira i muri ia ratou ; oia’toa te pou ata ua faarue i to mua, haere ihora i muri. Tia ihora i ropu i te tiahapa o to Aiphiti e te tiahapa o Iseraela ; area râ taua ata ra e mea pouri ïa i te tahi pae, e e tiarama hoi i te po i te tahi pae ; aore e ravea to te tahi nuu ia fatata mai i te tahi e ao aera taua rui ra. Ua faatoro ihora Mose i tana rima i nia i te miti, taa è atura te miti i te Fatu i te hoe matai rahi e te haamarô tei farara noa mai, e ao noa aera taua rui ra, marô ihora, taa è atura te pape. Haere noa’tura te tamarii a Iseraela na roto i te miti na nia iho i te vahi marô, tia noa ihora te pape mai te hoe patu ofai i te pae atau e te pae aui. O to Aiphiti râ tei auau noa ia ratou, ua haere atoa ïa na muri ia ratou na roto i te miti, e te mau puaahoro-fenua’toa o Pharao, e te mau pereoo, e te mau faaehau i parahi i nia iho ra.
E tae aera i te araraa poipoi ra, hio ihora te Fatu i te nuu a to Aiphiti ra, na roto i te pou auahi e te ata, e ua taparahi i to ratou ra nuu. E ua faatahuri i to ratou mau pereoo, e tomo ihora ratou i te miti e raro roa. Ua parau ihora to Aiphiti : Tatou e horo è i teienei Ati-Iseraela, te aro maira te Fatu ia tatou no ratou. Ua parau maira te Fatu ia Mose : A faatoro na i to rima i nia iho i te miti ia hoi mai te pape i nia iho i to Aiphiti, i nia iho i to ratou pereoo, e to ratou feia horo puaahorofenua. Faatoro ihora Mose i tana rima i nia iho i te miti, e te i te maraoraoraa, ua hoi faahou taua miti ra i tona iho vahi tahito ra, horo atura to Aiphiti, hemo aera i te miti ra, tapoi ihora te Fatu ia ratou i te mataare ra. Ua hoi maira te mau pape ra, e ua tapoi ihora i te mau pereoo, e te feia horo puaahorofenua, o te nuu taatoa a Pharao ra ; o ratou, o tei pee mai i to Iseraela, i te haereraa mai i roto i te miti, aore roa te hoe o ratou i ora. O te tamarii a Iseraela râ, ua haere ïa na ropu i te miti na nia i te vahi marô ; riro atura te pape mai te patu ofai ra ia ratou i te pae atau e te pae aui. Ua faaora ihora te Fatu ia Iseraela i taua mahana ra, i te rima a to Aiphiti. Ite aera to Iseraela i to Aiphiti i te vai noa raa na tahatai, ua pohe roa, ite atoa maira ratou i te rima mana rahi o te Fatu i te tairiraa mai i to Aiphiti ; ua mataû ihora te taata i te Fatu, e ua faaroo i te Fatu e i tana tavini ra ia Mose. I reira ra himene ihora Mose e te tamarii a Iseraela i teienei himene i te Fatu ra, naô aera :

HIMENE                                                     Ex 15, 1b, 2, 3-4, 5-6, 17-18
R/
E himene tatou i te Fatu,
ua faahanahana hia ihora oia i te hanahana rahi !

E himene tatou i te Fatu,
ua faahanahana hia ihora oia i te hanahana rahi :
o te puaahorofenua e o tei parahi i nia ihora tana
i raro i te miti.

O te Fatu to’u puai, e to’u arueraa,
e ue riro oia ei ora  no’u ;
ona iho to’u Atua, e faahanahana vau iana,
o te Atua oia no ta’u metua, e faateitei au iana.

O te Atua râ mai te taata aito ra i te aroraa ;
o te Mana-hope tona ïa ioa.
Te pereoo o Pharao e tana nuu ra, o tana ïa i huri i raro i te miti,
e te mau raatira rahi maitai hia, u ahuri hia ïa i raro i te Miti Uteute.

Ua tapoi hia ratou e te moana,
e mairi ihora ratou i raro roa mai te ofai ra.
Ua faahanahana hia ma te  puai, e te Fatu e, to rima atau ;
na to rima atau, e te Fatu e, i tairi i te enemi.

E hopoi oe ia ratou i reira, e na oe ratou e haaparahi i te moua
       o ta oe faufaa,
i to oe iho parahiraa aueue ore ta oe i rave no oe iho, e te Fatu e ;
o to vahi moâ ïa, e te Fatu e, i haamau hia e to rima.
E arii â te Fatu e a muri noa’tu.

TAIORAA MAHA
                                                                     Na roto i tona aroha etereno, ua aroha mai ia oe te Fatu, to oe Taraehara

A taio tatou i te puta a Isaïa peropheta     54, 5-14
Te parau a te Atua no Ierusalema : No te mea o tei hamani ia oe, oia te faatere ia oe, o te Fatu o te mau nuu ra tona ra ioa ; e to faaora, o tei Moâ i Iseraela nei, e parau hia oia te Atua o te ao atoa nei. Ua pii maira te Fatu ia oe tei riro mai te vahine i faarue hia, e tei oto tona manao, e mai te vahine i faarue hia mai tona apiraa mai â, te na reira maira to Atua ra. E amoraa mata iti poto nei to’u faarueraa ia oe, e e faahoi mai â vau ia oe ma te aroha rahi. I te riri iti poto i purou rii ai au i to’u mata ia oe, e ei aroha mure ore râ to’u aroha ia oe ; te na reira maira te Fatu, to faaora. Mai i te anotau ia Noa ra, o ta’u ïa e rave i teienei, mai ta’u i tapu ia Noa, e ore au e faanina faahou i te fenua i te pape ; oia’toa ta’u i tapu ia oe e, e ore au e riri faahou ia oe, e ore hoi e avau atu. E hautiuti hoi te mau moua, e aueue hoi te mau aivi ; e ore râ to’u aroha e taa è ia oe ; e te faufaa o ta’u hau e ore ïa e aueue, te na reira maira te Fatu, tei aroha hua mai ia oe na. E te veve iti e, tei tairi hia e te vero, ma te mahanahana ore raa. Inaha, na’u e haamau e e nanai i to mau ofai, na’u e faatumu ia oe i te saphira. E iasephe to oe mau pare ia hamani au, e to oe ra mau opani ei ofai tarai hia, e to mau patu e ati noa’e ei ofai maiti hia ; e to oe ra mau tamarii e haapii hia ïa e te Fatu, e e hau rahi roa ta to mau tamarii. E e faatumu hia oe i roto i te parautia ; e faaatea oe i te parau ino, no te mea aita oe e mataû, e i te mataû rahi, no te mea eita ïa e haafatata mai ia oe ra.

- O te Parau ïa a te Atua.

SALAMO                                             29, 3-4, 5-6ab, 6cd.12, 13
R/ Te haamaitai nei au ia oe, e te Fatu e, o oe i faatia faahou mai ia’u.

E te Fatu e, e te Atua e, i tiaoro noa na vau ia oe,
e ua faaora mai oe ia’u.
Na oe, e te Fatu e, i faahoi mai i to’u varua mai Hade mai,
e ua faaoraora mai oe ia’u, i tei haere i raro i te apoo ra.

A pehe i te Fatu, outou atoa na tei here iana,
a arue atu i te manaora o tona mo’araa.
E uana poto noa hoi tona riri,
tona râ hamani-maitai, no te oraraa taatoa ïa.

I te ahiahi e tupu ai te roimata,
poipoi ae râ, o te umere-oâoâ ïa.
Ua faariro oe i to’u nei hevaraa ei oriraa oâoâ,
ua tatara oe i to’u nei ahu-paau e ua tatua mai oe ia’u i te oâoâ.

No reira, e haamaitai atu â ta’u mafatu ia oe,
ma te faaea ore,
e te Fatu e ta’u Atua e,
e arue atu â vau ia oe e a muri noa’tu.

TAIORAA PAE
A haere mai ia’u nei, e e ora to outou varua, e na’u e fafau ia outou i te faufaa mure ore
A taio tatou i te puta a Isaïa peropheta       55, 1-11
Teie te parau a te Fatu ra te Atua : E te feia atoa tei poiha, a haere mai i te mau pape ; e te feia moni ore, a haere mai, a hoo, a amu, a haere mai, a hoo noa ma te moni ore, e ma te taui ore, i te uaina e te û. E aha outou i horoa’i i ta outou moni i te mea maâ ore, e ta outou ohipa i te maâ paia ore ? A faaroo maitai outou ia’u na, a amu hoi i te maâ maitai, e e mauruuru ta outou varua, ia poria i te reira. A faafariu mai i to outou taria e a haere mai ia’u nei ; a faaroo mai, e e ora to outou varua ; e na’u e fafau ia outou i te faufaa mure ore, e te aroha tamau i fafau hia ia Davida ra. Inaha, ua horoa vau iana ei ite i te mau nunaa, ei arahai e ei haapii i te mau etene. Inaha, te fenua ta oe i ore i ite, e parau oe iana ; e te mau fenua tei ore i itea e oe, e horo mai ïa ia oe na, no te Fatu, to Atua, e no tei Moâ i Iseraela nei, no te mea ua faahanahana oia ia oe.
A imi outou i te Fatu, oi tia te itearaa hia ; a tiaoro outou iana, oi fatata mai. Ia faarue te paieti ore i tona haerea e te taata parautia ore i tana mau opuaraa, e ia hoi oia i te Fatu, e nana oia e aroha mai, e ia hoi i to tatou Atua, no te mea te hinaaro rahi nei oia e faaore i te hara. E ere to’u ra mau manao i to outou mau manao, e ere hoi to outou mau haerea i to’u  mau haerea ; te na reira maira te Fatu. Mai te rai nei hoi, e teitei rahi tona i nia i te fenua, oia’toa to’u mau haerea, e teitei ïa i to outou ra mau haerea, e to’u ra mau manao i to outou mau manao.
E mai te ua e topa nei, e mai te hiona no nia mai i te rai, e aore e hoi faahou i reira, area ua faararirari i te repo, e ua tae i roto, e ua faatupu ihora, e ua horoa i te huero i te taata ueue, e te maâ i tei amu ra ; mai te reira te parau no roto mai i ta’u vaha, e ore ïa e hoi faufaa ore noa mai ia’u nei ; area e faatupu i ta’u i opua, e e manuia, no te mau mea ta’u i faaue atu.

- O te Parau ïa a te Atua.

HIMENE                                         Is 12, 2, 4bcd, 5-6
R/
E e huti outou i te pape ma te oâoâ
no roto mai i te mau tumu o te Faaora ra !

Inaha o te Atua o to’u Faaora ïa,
e tiaturi au, e e ore au e mataû :
o to’u hoi ïa puai, o to’u ïa arueraa, o te Fatu ïa ;
e ua riro mai oia ei ora no’u.

A haamaitai outou i te Fatu,
a tiaoro atu i tona ioa :
a faaite i te taata i tana mau ravea puai ;
a haamanao e, e ioa hanahana tona.

A himene outou i te Fatu i te mau ravea hau ae nana ra :
e a faaite haere i te reira i te fenua’toa ra.
A umere ma te oâoâ, e a arue, e te utuafare o Siona ra e :
te rahi ra hoi tei Moâ i Iseraela nei i rotopu ia oe na.

TAIORAA ONO
                                                                                  Haereraa i te hanahana o te Fatu
A taio tatou i te puta a Baruka peropheta      3, 9-15.32 - 4, 4
A faaroo mai, e Iseraela e, i te mau faaueraa o te ora ; a fariu mai i to taria, ia ite oe i te paari. E aha hoi oe, e Iseraela e, i parahi ai i te fenua o to oe ra mau enemi ? Ua ruhiruhia roa hia oe i te fenua è, ua viivii oe i tei pohe ra ; ua haapao hia oe mai te feia i reva i hade ra. Ua faarue oe i te vai pihaa o te paari. Ahiri hoi oe i haere na nia i te èâ o te Atua, oi parahi mau ïa oe ma te hau e a muri noa’tu. A haapii na oe ia ite oe i to te paari ra vairaa, to te puai, to te ite, ia ite atoa oe i te vairaa o te aho maoro, to te ora, to te maramarama o te mata, e to te hau.
O vai ra tei ite i tona ra vairaa : e o vai tei tomo i tana ra vairaa taoa ? Area tei ite i te mau mea’toa ra, ua ite ïa iana, e ua itea oia iana i tona ra aravihi : ua faanahonaho i te fenua e a muri noa’tu, e ua faaî iana i te nana e te mau puaà avae maha ra. Oia o te tono i te maramarama, e te haere ra ; ua tiaoro mai hoi oia, e te auraro ra ïa iana ma te rurutaina. Ua tuu mai hoi te mau fetia i te maramarama i to ratou araraa, e oâoâ ihora : ua tiaoro hia mai ratou, e ua naô atura : teie anae matou nei ; e ua hiti maira ratou ma te oâoâ iana i tei hamani ia ratou ra. Teie to tatou Atua, e e ore roa te hoe e haapao noa hia’tu ia faafaito mai iana. Ua itea iana te èâ’toa o te ite ra, e ua tuu maira i te reira na tona ra tavini na Iakoba, e na Iseraela tei here hia e ana ra.
E i muri ae ua itea hia ihora oia i nia i te fenua nei, e ua paraparau hua mai i te taata. O te puka teie o te mau faaueraa a te Atua, e te ture, te tia i te vairaa e a muri noa’tu ; e te feia’toa e haapao i te reira ra, e roaa ia ratou te ora ; area o tei faarue i te reira, e pohe ïa. A hoi mai, e Iakoba e, a haere na te èâ a anaana mai ai te reira ra i mua i tona ra maramarama. Eiaha to tura e hopoi hia no vetahi è, e to maitai i te taata fenua èè ra. Te maitai nei tatou, e Iseraela e, i te mea e o te mau mea e au hia mai e te Atua ra, ua faaite hia mai ïa ia tatou nei.

SALAMO 19, 8, 9, 10, 11
R/
Tei ia oe na hoi te mau parau
o te ora mure ore.

E hapa ore roa te ture a te Fatu,
e tamahanahanaraa na te mau varua ;
te parau-faaiteraa a te Fatu, e parau mau ïa,
o te paari ïa a te feira riirii.

E mea tia anae ïa te mau faaueraa a te Fatu,
e oâoâ ïa no te mafatu ;
te faaueraa a te Fatu, e mea maramarama ïa,
e maramarama ïa na te mata nei.

Te mataû i te Fatu, e mea mo’a ïa,
e tia i te vai maiteraa i tera tau e i tera tau ;
te faataaraa a te Fatu e parau mau ïa,
e te tia anae ïa.

Hae hae tona hinaaro hia i te auro,
i te auro maitai roa ae.
E tana mau parau, e monamona rahi ae ïa i te meri,
i te meri i ofati api hia.

TAIORAA HITU
                                                           « E ninii au i te pape mâ i nia ia outou, e e horoa vau ia outou i te mafatu api »
A taio tatou i te puta a Ezechiela peropheta     36, 16-17a.18-28
E ua tae mai te parau a te Fatu ia’u nei, i te naôraa mai e : « E te tamaiti a te taata, ua parahi te utuafare o Iseraela i to ratou iho fenua, e ua haaviivii ïa ratou i te reira i to ratou mau haerea. E ua ninii au i ta’u au ore i nia ia ratou no te toto ta ratou i haamanii i nia i te fenua, e no to ratou haaviiviiraa i te reira, i ta ratou mau idolo. Haapurara’tura vau ia ratou i roto i te mau nunaa, e ua haapuehu hia i te mau fenua : ua haava vau ia ratou mai te au i to ratou mau èâ, e i ta ratou mau haapaoraa. E ua tae ratou iô te mau nunaa ra, i haere ai ratou, e ua haaviivii ratou i to’u ioa moâ, a parau hia’i i nia ia ratou : "O te nunaa teie a te Fatu ; e ua haere mai ratou no ô mai i tona ra fenua." E ua faaherehere au i to’u ioa moâ ra, ta te utuafare o Iseraela i haaviivii i ropu i te mau etene, i tomo hia’i e ratou ra. No reira e parau oe i te utuafare o Iseraela : Teie ta te Fatu, te Atua, e parau nei : E ere no outou, e te utuafare o Iseraela, i na reira’tu ai au, area no to’u nei ioa moâ, ta outou i haaviivii i ropu i te mau etene, i ta outou i haere ra. E e haamoâ vau i to’u ioa rahi, tei haaviivii hia i ropu i te mau etene, ta outou i haaviivii i ropu ia ratou ra ; e e ite te mau etene e, o vau te Fatu, te parau maira te Fatu o te mau nuu, ia oti au i te haamoâ hia i roto ia outou i mua ia ratou ra. E rave au ia outou no roto mai i te mau nunaa, e e haaputuputu au ia outou no ô mai i te mau fenua, e e aratai au ia outou i roto i to outou fenua. E ninii au i te pape mâ i nia ia outou, e tamâ hia outou i to outou mau viivii atoa ra, e e tamâ vau ia outou i ta outou mau idolo atoa ra. E e horoa vau ia outou i te mafatu api, e e tuu au i te varua api i ropu ia outou ; e iriti au i te mafatu ofai no roto mai i to outou tino ; e e horoa vau ia outou i te mafatu iô taata nei. E e tuu au i ta’u varua i roto ia outou, e e faahaere au ia outou na nia i ta’u mau faaueraa, e ia haapao, e ia rave outou i ta’u mau faaauraa. E e parahi outou i te fenua ta’u i horoa i to outou mau metua, e e riro outou ei nunaa no’u, e ei Atua vau no outou.

- O te Parau ïa a te Atua.

Ia ore ia tupu te Papetitoraa :

SALAMO 41, 3, 5efgh ; 42, 3, 4
R/
Mai te aili e hiaai i te pape ora ra,
oia atoa ta’u varua i te imi ia oe, e ta’u Atua e.

Te poihâ nei to’u varua i te atua,
i te Atua ora ;
a hea ra vau e tae atu ai e e ite mata
ai i ta mata o te atua ?

E tae noa’tu i te fare o te Atua,
na roto i te reo umereraa e te arueraa,
na roto hoi i te oâoâraa
o te tiaa-rahi taata.

A tono mai oe i to maramarama e to parau-mau ;
na te reira vau e aratai
e e faahoi tia’tu ia’u i to moua mo’a ra,
i to oe na mau tiahapa ra.

E e haere a atu vau i te fata o te Atua,
i te Atua o ta’u nei oâoâ.
E oaoa vau e e arue atu vau i nia i te kinura,
i te Fatu ra i ta’u Atua.

Ia tupu te Papetitoraa :

HIMENE Is 12, 2, 4bcd, 5-6
R/
E e huti outou i te pape ma te oâoâ
no roto mai i te mau tumu o te Faaora ra !

Inaha o te Atua o to’u Faaora ïa,
e tiaturi au, e e ore au e mataû :
o to’u hoi ïa puai, o to’u ïa arueraa, o te Fatu ïa ;
e ua riro mai oia ei ora no’u.

A haamaitai outou i te Fatu,
a tiaoro atu i tona ioa :
a faaite i te taata i tana mau ravea puai ;
a haamanao e, e ioa hanahana tona.

A himene outou i te Fatu i te mau ravea hau ae nana ra :
e a faaite haere i te reira i te fenua’toa ra.
A umere ma te oâoâ, e a arue, e te utuafare o Siona ra e :
te rahi ra hoi tei Moâ i Iseraela nei i rotopu ia oe na.

E aore râ :

 SALAMO 50, 12-13, 14-15, 18-19
R/
E te Fatu e, a poiete mai na i te mafatu mâ i roto ia’u nei.

E te Fatu e, a poiete mai na i te mafatu mâ i roto ia’u nei ;
a faaapi mai i tau varua i roto ia’u nei, e a faaetaeta mai.
Eiaha oe e hopara ia’u i te atea ‘ê i to oe na aro,
eiaha oe e rave ‘ê atu i tô Varua mo’a i roto ia’u nei.

A faahoi mai ia’u i te oaoa e noaa i te feia ta oe e faaora ra.
Ia faaitoitohia mai au e tô Varua, ta oe e horoa rahi mai.
Ei reira vau e haapii ai i to oe mau e’a i te feia hara,
a hoi mai ai ia oe te feia i hahi ‘ê ra.

Aita te tutia i au ia oe na,
e e ore oe e faarii i te tutia taauahi.
Te tutia ta te Atua e hinaaro ra, o te mafatu paruparu ïa ;
e te Atua e, e ore oe  e vahavaha i te mafatu paruparu ‘e te oto.

EPITORE
                                                                           « Ua tiafaahou te Kirito mai roto mai i tei pohe ra »
A taio tatou i te epitore a Paulo peata i to Roma  6, 3b-11
E au mau taeae e, o tatou tei papetitohia i roto i te Kirito ra ia Iesu, ua papetitohia ïa i t?na ra pohe ? Ua tanuhia tatou ’e oia atoa i te papetito-raa-hia i roto i t?na ra pohe, ia haapao tatou i te hoe oraraa api, mai te Kirito i tiafaahou mai roto mai i tei pohe ra, i te mana o te Metua. Ua apitihia tatou i te Kirito i te hoe poheraa e au i t?na, e apiti-atoa-hia r? tatou iana i te hoe tiafaahouraa e au i t?na. Ia ite papu tatou i teie : ua faatataurohia to tatou taata tahito ’e te Kirito atoa, ia haapohehia te tino o te hara ’e ia ore tatou ia tavini faahou i te hara. Te taata hoi i pohe ra, ua matara ïa i te hara.
Ua pohe tatou ’e te Kirito atoa, te faaroo nei r? tatou e, e ora tatou ’e oia atoa hoi. No te mea ua ite tatou e, ua tiafaahou te Kirito mai i tei pohe ra, ’e e ore oia e pohe faahou. I t?na hoi poheraa, ua pohe oia i te hara, ’e e ore oia e pohe faahou, ’e, mai t?na ora-faahou-raa mai ?, te ora nei oia no te Atua. Oia atoa outou, e manao outou e, ua pohe outou i te hara, ’e te ora nei outou no te Atua i roto i te Kirito ra ia Iesu.

- O te Parau ïa a te Atua.

SALAMO 117, 1.2, 16-17, 22-23
R/
Alleluia,alleluia, alleluia !

E haamaitai i te Fatu e maitai hoi oia,
e mea mure ore hoi tona ra aroha.
Ia parau â hoi te utuafare o Iseraela :
e mea mure ore tona ra aroha !

Ua upootia te rima atau o te Fatu,
e ravea puai tei oti i te rima atau o te Fatu !
Eita, e ore vau e pohe, e ora ra vau.
E poro haere vau i te mau ohipa a te Fatu.

Te ofai i faarue hia e te feia patu ra,
o tei riro iho nei ïa ei ofai poro.
O ta te Fatu teie i rave,
e mea maere ïa i to tatou nei pue mata.

 [E tia ia haapaohia te Salamo tei tuatihia i te Alleluia ei haapoupou i te Evanelia.]

EVANELIA
                                                                     « Iesu no Nazareta, ua tiafaahou oia »
 A taio tatou i te Evanelia a Mareko peata    16, 1-7
’E, mairi a’era te sabati, ua hoo maira Maria Magadala ’e Maria, te metua vahine o Iakobo, i te raau noanoa, ia haere ratou e faatavai ia Iesu. I te mahana matamua o te hebedoma, i te poipoi roa ra, haere atura ratou i te menema ; no hiti noa a’era te mahana. Ua parau ihora ratou ratou iho : « Na vai e huri ’e i te ofai i mua i te uputa menema no tatou ? » N?n? a’era to ratou mata i nia, ite atura e, ua huri-’?-hia taua ofai ra ; e ofai iti rahi hoi. Tomo atura ratou i roto i te menema, ’e ite atura i te hoe taata api i te parahiraa i te pae atau ; ua ahuhia oia i te ahu roa teatea. Horiri atura ratou. Ua parau maira oia ia ratou : « Eiaha e mata’u, te imi na outou ia Iesu no Nazareta ; ua tiafaahou oia, aita oia i ? nei. Teie te vahi i tuuhia ai oia. E haere r? outou e faaite i t?na mau pipi ’e ia Petero hoi : te na mua ra oia ia outou i te haere i Galilea. Ei reira outou e ite ai iana, mai t?na i parau mai ia outou ra. »

- Haapopou tatou i te Parau a te Atua.