Dominika no te .... Patione B

TE DOMINIKA NO TE MAU TAMARA

E NO TE PATIONE – B

TE HAERERAA NO TE MAU TAMARA

EVANELIA
E tia ia maite hoe taioraa i roto i na taioraa e piti i raro nei :
1.                                           « Ia haamaitaihia oia o te haere mai nei ma te i’oa o te Fatu »
A taio tatou i te Evanelia a Mareko peata        11, 1-10
?E, te fatata maira ia ratou o Ierusalema, o Betephage ’e o Betania, ia piri mai te mou’a ra, o Oliveta, tono atura Iesu i e toopiti tau pipi nana ra, na ? atura : « E haere orua i tera oire iti i mua ia orua, ’e, ua tomo anae orua i roto, e itea ia orua te hoe pinia asini i fetiihia, aore ? oia i parahihia e te hoe a’e taata, e tatara orua, a puto mai ai. ’E, ia ui noa mai te tahi taata ia orua e : « E aha orua e na reira ai ? » E pahono ïa orua : « Te hinaarohia nei e te Fatu. » E tuu noa mai oia ia orua i reira ra. » Hahaere atura raua, ’e ua itea atura ia raua te hoe pinia asini, ua fetiihia i rapae, i pihai iho i te hoe uputa, i nia i te ea. Ua tatara maira raua. Tei reira te tahi mau taata, ua parau maira ia raua : « E aha orua e tatara ai i ten? na asini ? » Ua pahono atura raua mai tei faaitehia maira ia raua. ’E ua tuu-noa-hia maira raua, ia haere noa ana. Ua puto maira raua i te pinia asini ia Iesu, ’e ua tutuu ihora raua i to raua ahu p? i nia iho. Parahi ihora Iesu i nia iho. Hohora ihora na taata e rave rahi i to ratou ahu i nia i te aratia, vauvau maira te tahi pae i te nana’ihere i ’atohia e ratou i roto i te mau aua. Umere ihora te feia e haere ra na mua ’e te pee mai ra na muri, na ? maira : « Hosana ! Ia haamaitaihia oia o te haere mai nei ma te i’oa o te Fatu ! Ia haamaitaihia te Hau e fatata mai nei, te Hau o to tatou metua o Davida. Hosana i te ra’i teitei ! »

- Haapopou tatou i te Parau a te Atua.

E aore ra :
2.                                       « Ia haamaitaihia oia o te haere mai nei ma te i’oa o te Fatu »
  A taio tatou i te Evanelia a Ioane peata    12, 12-16
I teie tau ra, i te mau mahana na mua ae i te Pakate, ua faaroo ihora te tiaa rahi taata i haere mai i te oro’a e, te haere mai ra Iesu i Ierusalema. Rave a’era ratou i te rau tamara, ’e haere atura e farerei ia Iesu. Ua pii atura ratou : « Hotana. Ia haamaitaihia o te haere mai i te io’a o te Fatu, te Arii o Iseraela. » ’E, ite a’era Iesu i te hoe pinia asini, parahi ihora oia i nia iho, mai tei papaihia ra : « Eiaha oe e mata’u, e tamahine a Siona e ; inaha te haere mai ra t? Arii, te parahi ra oia i nia iho i te pinia o te asini maiaa. » Aore tana mau pipi i haroaroa i te reira i mutaa iho ra ; i muri a’e r? i to Iesu faateiteiraahia, ua haamanao ihora ratou e, ua papaihia taua mau parau nona ra, ’e ua na reira-mau-hia oia.

- Haapopou tatou i te Parau a te Atua.

PURE TUTIA NO TE PASIONE

E toru taioraa titauhia no teie mahana, area ra no te tahi mau tumu ta’a’e, e te faufaa hoi o te Taioraa o te Pasione, e tia i te perepitero, e ia au hoi i te huru o te Amuiraa, e taio hoe o’na taioraa na mua i te Pasione, e aore r? e taio noa i te Pasione taatoa e aore ra te tuhaa haapotohia. Ia rave hia mai te reira te huru i te pure tutia e apitihia e te nunaa.

TAIORAA MATAMUA
                                                « Aore hoi au i fariu è atu i ta’u mata i te feia vahavaha, e ua ite hoi au e, e ore au e faahaama hia »
A taio tatou i te puta a Isaïa peropheta     50, 4-7
Ua horoa mai te Fatu ia’u i te arero ite, ia tia ia’u e faaitoito i te parau i tei rohirohi : mai te poipoi ua faaaraara oia, ua faaaraara oia i ta’u taria mai te poipoi, ia faaroo au iana mai te taata haapii. Ua haafatafata te Fatu te Atua i ta’u taria, e aore hoi au e patoi : aore hoi au i ora’i tia i muri. Ua tuu noa vau i ta’u tino i te feia i tairi mai, e ta’u paparia i te feia huhuti i te umiumi : aore hoi au i fariu è atu i ta’u mata i te feia vahavaha e te tufatufa i te huare i nia ia’u. O te Fatu ra te Atua, ta’u ïa tauturu, i ore au i haama’i, i faariro ai au i ta’u mata mai te ofai paari roa ra, e ua ite hoi au e, e ore au e faahaama hia.

- O te Parau ïa a te Atua.

SALAMO                                  22 (1), 8-9, 17-18a, 19-20, 23-24a
R/ E ta’u Atua, e ta’u Atua e !
E aha oe i faarue mai ai ia’u nei ?

E faaooo mai te feia atoa e hio mai ia’u,
e ata ratou ma te thaitohito, e tairiiri i te upoo.
 « Ua tiaturi oia i te Fatu, ia faaora maoti te Fatu iana
e ia haamatara mai iana, inaha hoi te here nei te Fatu iana ! »

Te faaati mai nei te uri ia’u.
Te haapuni mai nei te hoe nana taata iino ia’u.
Ua haaputa mai ratou i ta’u rima e i ta’u avae ;
e ti’a ia’u ia taio i tô’u mau ivi atoa.

Te tufa nei ratou i tô’u mau ahu no ratou.
Te haamairi kelero nei ratou i ta’u pereue.
O oe râ, e te Fatu e, eiaha oe e faaea è i te atea ’è e ta’u puai e,
haapeepee oe i te tauturu mai !

Ua pahono mai oe ia’u.
E te poro haere nei au i to oe i’oa i mua i tô’u mau taeae,
te arue nei au ia oe i ropu i te amuiraa.
Outou e mata’u iana, a arue atu i te Fatu.

TAIORAA PITI
                                              « Ua faahaehaa roa oia : i faateitei roa atu ai te Atua iana »
A taio tatou i te epitore a Paulo peata i to Philipi   2, 6-11
Te Kirito ra ia Iesu, e natura Atua t?na, aita r? oia i nounou noa a’e i te huru e faito ai oia i te Atua. Ua faaere roa oia iana iho i te faariiraa i te huru o te tavini ’e i te faaiteraa iana iho mai te taata ra te huru, ’e ua au mau ? t?na oraraa i to te taata nei. Ua faahaehaa roa oia iana iho i te auraro-maite-raa i te Atua e tae noa atura i te pohe, i te pohe tatauro ra. I faateitei roa atu ai te Atua iana, ’e ua horoa i te i’oa i hau ’? roa i te mau i’oa atoa, ia tuu te mau turi atoa i raro i mua i te i’oa o Iesu : to te ra’i, to te fenua nei ’e to raro a’e i te fenua nei, ’e ia f?’i te mau vaha atoa e, o Iesu-Kirito te Fatu, no te hanahana o te Atua, te Metua.

 - O te Parau ïa a te Atua.

IRAVA I MUA I TE EVANELIA
Ei hanahana e ia aruehia oe, e te Fatu e Iesu e !
No tatou, ua auraro te Kirito,
e tae roa i te pohe, i te pohe tatauro.
No reira te Atua i faateitei ai iana ma te horo’a iana
i te i’oa o tei hau a’e i te mau i’oa atoa.

Ei hanahana e ia aruehia oe, e te Fatu e Iesu e !

EVANELIA
Te Pasione o to tatou Fatu o Iesu Kirito ia au i te Evanelia a Mareko peata        14, 1 - 15, 47 (Taioraa haapotohia : 15, 1-39)
[E haamata te taioraa haapotohia i te pene 15, irava 1]

E piti mahana toe o te P?sa ïa ’e te oroa o te faraoa faahopue-ore-hia ra. Ua imi ihora te mau tahu’a rarahi ’e te mau papai parau i te ravea paari e roaa ai Iesu ia ratou, ia taparahi pohe roa ratou iana. Ua na ? hoi ratou iho : « Eiaha i te mau mahana oroa nei, ’o te tiarepu te taata. » Tei Betania o Iesu, i roto i te fare o Simona lepera ra. ’E, a tam?a noa ai oia, ua haere maira te hoe vahine ma te farii alabata, e monoi naradi anoi-ore-hia ’e te moni rahi to roto. Ua vavahi ihora oia i taua farii ra, ’e ua ninii maira i te monoi i nia te upoo o Iesu. Inoino ihora te tahi pae, ’e ua parau a’era ratou ratou iho : « E aha teie nei monoi i haam?u’ahia ai ? Ahiri teie nei monoi i hoohia ra, ua noaa mai ïa na denari e toru hanere ’e hau atu na te taata veve ». Ti’ot?’o’o atura ratou iana. Ua parau atura Iesu : « Vaiiho noa atu iana. E aha outou e haapeapea ai iana ? E ohipa maitai t?na i rave iho nei no’u. E ti’a tamau ? hoi te taata veve io outou ; ’e, ia hinaaro outou ra, e ti’a noa ia outou ia hamani maitai atu ia ratou. Area vau, e ore ïa e mau io outou nei. Ua rave oia i te vahi i ti’a iana. Ua faat?vai atea oia i ta’u tino no te tanuraa. Oia mau, te faaite atu nei au ia outou : i te mau vahi atoa e porohia ai teie nei Evanelia e ati noa a’e te ao nei, e faaite-atoa-hia ta teie vahine i rave a’e nei, ei haamanaoraa. » Haere atura te hoe o te tino ahuru ma piti, o Iuda Isakariota, i te mau tahu’a rarahi ra, ia tuu atu oia ia Iesu ia ratou ra. ’E, ia faaroo a’era ratou i t?na parau, oaoa atura ratou, parau fafau maira e horoa mai ratou i te moni nana. Imi atura Iuda i te ravea au, ia tuu atu oia ia Iesu. ’E, tae a’era i te mahana matamua o te mau faraoa faahopue-ore-hia, ei reira te P?sa e tupu ai, ua parau maira tana mau pipi ia Iesu : « Ei hea matou e haere ai e faanahonaho i te P?sa, ia amu oe ? » Ua tono atura oia i na pipi nana, ’e ua na ? atura ia raua : « Haere i roto i te oire ; e farerei orua i te hoe taata i te hopoiraa i te hoe farii pape, e pee atu orua iana. ’E, i te vahi e tomo ai oia, e parau atu orua i te fatu fare : te ui mai ra te orometua, tei hea ta’u piha e amu ai au i te P?sa ’e ta’u mau pipi atoa ? ’E na taua taata ra e faaite mai ia orua i te hoe piha rahi, i te tahua i nia, ua atuatu ’e ua nahonaho. Ei reira outou e faanehenehe ai i ta tatou amuraa m?a. » Haere atura taua na pipi ra, ’e, ia tae atura i te oire, ua itea atura ia raua te mau mea atoa, mai tei faaitehia mai e Iesu, ’e ua faaineine ihora raua i te P?sa. ’E, ahiahi ihora, tae maira oia ’e te tino ahuru ma piti atoa ra. ’E, tei nia ratou i te amuraa m?a, ’e te tam?a ra ratou, ua parau atura Iesu : « Oia mau, te faaite atu nei au ia outou, e riro te hoe o outou na, o te tam?a nei ’e o vau atoa nei, i te tuu ia’u ». Tupu atura to ratou oto, ’e ua ui tataitahi maira iana e : « O vau anei ? » Ua parau atura oia : « O te hoe o te tino ahuru ma piti nei, o te uhi apipiti nei to maua rima i roto i te au’a nei. Te reva nei hoi te Tamaiti a te taata, mai tei papaihia nona ; area te taata nana e tuu i te Tamaiti a te taata nei, atae hoi oia ! E mea maitai a’e i taua taata ra ahiri oia aore roa atu i fanauhia. » ’E, te tam?a ra ratou, ua rave ihora Iesu i te p?ne, e ori a’era te Atua i te haamaitaihia e ana, ua vavahi ihora oia i taua p?ne ra, ’e ua tuu atura ia ratou ra, na ? atura : « A rave mai, o ta’u tino teie. » ’E, i muri mai, rave ihora oia i te au’a, ’e oti a’era te Atua i te haamaitaihia e ana, ua tuu atura ia ratou, ’e ua inu ihora ratou atoa. ’E ua na ? atura oia ia ratou : « O ta’u toto teie o te Faufaa, o te ha’amani’ihia no te taata e rave rahi. Oia mau t?’u e parau atu nei ia outou : e ore roa vau e inu faahou i to te tumu vine e tae noa atu i te mahana e inu ai au, ’e o outou atoa, i te mea api i roto i te Basileia o te Atua. » ’E, oti a’era te salamo i te himenehia, haere atura ratou i te mou’a ra o Oliveta. Ua parau atura Iesu ia ratou : « E hope roa outou i te maheaitu, ua papihia hoi : e tairi au i te tiai, ’e e purara ’? te mamoe. Ia tiafaahou mai r? vau, e na mua vau ia outou i Galilea. » Ua parau maira Petero iana : « Maheaitu noa atu ? ratou atoa nei, e ore roa vau e maheaitu. » Ua na ? atura Iesu iana : « Oia mau, te faaite atu nei au ia oe, ’?’uanei, i teie nei ? ru’i, aore ? i tae i te piti o te ’a’aoaraa moa, a toru a’era o oe hunaraa ia’u. » Ua parau ’u’ana roa maira r? oia : « Pohe noa atu ? vau ’e oe ra, e ore roa atu vau e huna ia oe ». E ua na reira hoi ratou atoa i te parau. Tae atura ratou i te hoe ’?, o Gesemane te i’oa. Ua parau atura Iesu i tana mau pipi : « A parahi na outou i ? nei a pure ai au. » Aratai atoa atura oia ia Petero ’e ia Iakobo ’e ia Ioane. Ua haamata ihora oia i te riaria ’e te ahoaho. Ua na ? atura oia ia ratou : « Ua ati ta’u varua i te oto rahi, mai te mea e pohe roa vau i taua oto ra. A parahi outou i ? nei, a ara. » Haere atura oia i mua rii atu, tipapa ihora oia i raro i te repo ’e ua pure a’era, ia faaorahia oia i taua hora ra, ia ti’a ra. Ua na ? a’era oia : « E Aba, e ta’u Metua, e ti’a te mau mea atoa ia oe na, a faaatea ’? atu i teie nei au’a ia’u nei. Ia tupu r? to oe hinaaro, eiaha t?’u. » Hoi maira oia i tana mau pipi ra, ’e ua roohia maira, te taoto ra ratou. Ua na ? atura oia ia Petero : « E Simona e, te taoto na oe ? Aita i ti’a ia oe te ara i te hoe noa a’e hora. E ara outou ’e e pure, ia ore outou ia roohia e te faahema. E itoito to te varua, e paruparu r? to te tino. » ’?pa’i rii atura ? oia e pure, hoe ? pure. Hoi faahou maira i tana mau pipi ra, e roohia mai, te taoto ra ratou, ua teimaha hoi to ratou mata, ’e aore a’era ratou i ite e aha ta ratou e parau iana. Ua hoi faahou maira oia, o te toruraa ïa, ’e ua parau atura ia ratou : « A taoto noa atu i teienei ’e a faafaaea maite. Atira. Ua tae i te hora ; inaha e tuuhia te Tamaiti a te taata i te rima o te feia hara. A ti’a, mai haere tatou, inaha teie mai nei te taata e tuu ia’u. » I reira ihora, aita ? i mute t?na parau, o Iuda maira, ’e te hoe atoa pupu taata ma te ’o’e ’e te too. Ua tonohia mai ratou ’e te mau tahu’a rarahi ’e te mau papai parau ’e te feia paari. Ua tuu na taua haavare ra i te hoe tapao i ratou : Te taata t?’u e ho’i ra, o oia ïa. A haru iana, a aratai atu ai iana ma te tiai maitai. ’E, tei te taeraa mai oia ra, haere ti’a atura oia ia Iesu, parau atura iana : « E Rabi », ’e ua ho’i atura iana. Ua tapea to ratou rima i nia iana, ’e ua haru maira. Unuhi a’era te hoe o te mau taata e ti’a i reira i t?na ’o’e, ’e ua tairi atura i te tavini o te tahu’a rahi ra, motu ’? atura tana taria. Ua parau atura Iesu, na ? atura ia ratou : « I haere mai outou e rave ia’u ma te ’o’e ’e te too, mai te mea e, e eia haru vau. E ti’a vau i rotopu ia outou i te mau mahana atoa ra, i te haapiiraa i roto i te hiero, ’e aore outou i tapea mai ia’u. Ua na reirahia r?, ia tupu te mau parau i papaihia ra. » Ua faarue ihora te mau pipi iana, ’e ua horo atura. Ua pee maira iana ra te hoe taata api ma te ahu taoto i nia iho iana. Ua haruhia maira oia. Area oia, faarue ihora i te ahu taoto, ’e horo tahaa noa atura. Aratai atura ratou ia Iesu io te tahu’a rahi ra. Ua putuputu maira te mau tahu’a rarahi atoa, te mau papai parau ’e te feia paari. Ua pee atura Petero iana i te atea ’? e roto roa atu i te ’aumoa o te tahu’a rahi. Parahi ihora oia i rotopu i te mau tavini e haamahanahana iana iho i te auahi. Te imi ra te mau tahu’a rarahi ’e te sunederi taatoa ra i te ite faahapa, ia ti’a ia ratou ia faautua ia Iesu i te pohe, aita r? i itea. E rave rahi hoi tei tuu mai i te faaiteraa haavare, ei faahaparaa iana, aita r? taua mau faaiteraa ra i tuati. Ti’a a’era te tahi tau taata, ’e ua faaite maira i te parau haavare, ei faahaparaa iana, na ? maira : « Ua faaroo matou iana i te parauraa e : E vavahi au i teie nao i faatiahia e te rima taata, ’e, ua mairi anae e toru mahana, ua faatia ïa vau i te tahi aore i hamanihia e te rima taata. » Teie r?, no te reira atoa pariraa, aita ta ratou mau parau i tuati. Ua ti’a a’era te tahu’a rahi i ropu i te apooraa, ’e ua ui maira ia Iesu : « Eita anei oe e pahono mai i teie nei mau taata e pari nei ia oe ? » Te mamu noa ra Iesu, ’e aita oia i pahono noa atu. Ua ui faahou maira te tahu’a rahi iana, na ? maira : « O te Kirito anei oe, te Tamaiti a tei haamaitaihia ra ? » Ua pahono atura Iesu iana : « O vau ïa ; ’e e ite outou i te Tamaiti a te taata i te parahiraa i te rima atau o te Manahope, ’e i te haereraa mai na roto i te ata o te ra’i. » Ua hahae ihora te tahu’a rahi i t?na ahu, ’e ua na ? a’era : « Ei aha na tatou te ite i teienei ? I faaroo iho nei outou i t?na faainaina Atua. E aha to outou manao ? » ’E ua faahapa anae ratou iana ma te parau e : e au iana te pohe. Haamata ihora te tahi pae i te tutuha iana i te huare, ’e i te haapuro’u i t?na mata, ’e i te moto iana ma te parau : « A tohu mai na ! » ’E ua poara maira te mau tavini iana. Te parahi ra Petero i roto i te ’aumoa i raro ; tae maira te hoe o te mau tavini vahine o te tahu’a rahi. ’E, ite a’era oia ia Petero i te haamahanahanaraa iana iho, ua tiatonu atura oia iana, na ? atura : « O oe atoa, ia Iesu o Nazareta ra ! » Ua huna ihora r? oia, na ? maira : « Aita vau i ite, aita i papu ia’u ta oe parau. » ’E ua haere atura oia i te pae uputa. Ua ite faahou atura taua tavini vahine ra iana, ’e ua parau a’era i te feia e ti’a ra i reira : « No ratou atoa teie nei taata. » Ua huna faahou ihora oia. E maoro iti a’era, ua parau maira te feia e ti’a ra i reira : « No ratou mau ? oe. E taata Galilea hoi oe. » Area oia, ua anatema ihora i reira ra ma te tapu, na ? atura : « Aore au i ite i ten? na taata ta outou e parau mai na. » ’A’aoa faahou a’era te moa i reira, o te pitiraa ïa. Haamanao ihora Petero i te parau i parauhia mai na e Iesu : « Aore ? i tae i te piti o te ’a’aoaraa moa, a toru a’era o oe hunaraa ia’u. » Haere oioi atura oia i rapae, ’e ua oto ihora.
[E haamata te taioraa haapotohia i onei :]
’E, poipoi roa a’era, apoo ihora te mau tahu’a rarahi ’e te feia paari ’e te mau papai parau ’e te sunederi taatoa ra. Ua ruuruu ihora ratou ia Iesu, aratai atura iana, ’e ua tuu atura i Pilato. Ua ui maira Pilato iana : « O te arii anei oe o te mau Ati-Iuda ? » Ua pahono atura Iesu : « Na oe tena parau. » E rave rahi ta te mau tahu’a rarahi pariraa iana ra. Ua ui faahou maira Pilato iana : « Eita anei oe e pahono atu ? Inaha te rahi o ta ratou mau pariraa ia oe. » Aita r? Iesu i pahono noa atu, i maere ai o Pilato. I te mau oroa P?sa atoa, ua m?taro oia i te tuu atu ia ratou i te hoe taata tapeahia, ta ratou taata e ani mai. Tei roto i te tapearaa te hoe taata, o Baraba te i’oa, oia ’e te tahi mau taata orurehau ; ua taparahi hoi ratou i te tahi taata i te tiarepuraa ra. Haere atura te tiaa rahi taata ia Pilato ra, ’e ua haamata ihora ratou i te ani iana, i t?na i m?taro, i te tuu mai ia ratou ra. Ua parau maira Pilato ia ratou : « E hinaaro anei outou ia tuu atu vau i te arii o te mau Ati-Iuda ? » Ua ite hoi oia e : no te feii i tuu mai ai te mau tahu’a rarahi iana. Ua ti’ati’a atura r? te mau tahu’a rarahi i taua tiaa rahi taata ra, ia tuu mai Pilato ia Baraba, eiaha ia Iesu. Ua parau faahou maira Pilato, na ? maira ia ratou : « E nafea atura ïa vau i teie taata ta outou e parau na e, te arii o te Ati-Iuda ? » Ua pii faahou atura ratou : « A faatatauro atu iana ! » Ua na ? atura Pilato : « E aha t?na ohipa ino i rave ? » Rahi roa atura r? to ratou pii e : « A faatatauro iana ! » No t?na hinaaro e haamauruuru i taua tiaa rahi taata ra, ua tuu maira oia ia Baraba ia ratou, ’e, oti a’era Iesu i te papa’ihia, mai te au i t?na faaueraa, ua tuu maira oia iana ia faatataurohia. Aratai atura te mau faehau ia Iesu i roto i te ’aumoa i te paraitorio ’e ua haaputuputu ihora i reira te taatoaraa o te pupu faehau. Ua faaahu atura ratou iana i te ahu ’ura, ’e ua firi ihora i te hei raau taratara, faahei atura i tana upoo. Haamata ihora ratou i te aroha iana i te na ?raa e : « Ia ora na oe, e te arii o te mau Ati-Iuda. » Ua papa’i atura ratou i tana upoo i te ofe, tutuha atura iana i te huare, ’e ua tuturi ihora i mua iana, tahopu atura iana. ’E, oti a’era ta ratou tahitohitoraa iana, iriti a’era ratou i te ahu ’ura, ’e ua faaahu atura iana i t?na iho mau ahu ; aratai atura ratou iana i rapae e faatatauro. Ua faahepo atura ratou i te hoe taata, o tei haere noa na reira iho, e amo i te tatauro o Iesu, o Simona no Kurene ïa, te metua o Alesanedero ’e o Rupho, te hoi mai ra oia mai te fenua faaapu mai ra. ’E ua aratai atura ratou ia Iesu i te vahi i parauhia e, o Gologota, oia hoi te vahi o te apu upoo, ia iritihia ra. Ua p?p?hia maira iana te uaina i anoihia i te mura, aita r? oia i rave. Ua faatatauro maira ratou iana ’e ua tuha ihora i t?na mau ahu, ua tuu kelero ihora i te tuhaa e ravehia e tera faehau ’e tera faehau. I to ratou faatatauroraa iana, o te toru ïa o te hora. ’E te parau e faaite i te tumu no t?na faautuaraahia, mai teie ïa te huru i te papairaahia : « Te arii o te Ati-Iuda. » Ua faatatauro atoa ratou i e toopiti tau eia haru ’e oia atoa, te hoe i t?na pae atau, ’e te tahi i t?na pae aui. ’E te feia i haere oa na reira iho ra, ua faaino maira ïa iana ma te tairiiri te upoo, ua na o maira ratou : « ’?i, o oe e vavahi i te hiero, ’e ua mairi anae e toru mahana, ua faatia faahou oe, a faaora ia oe iho, ’e a pou mai i raro i tena tatauro ! » Oia atoa te mau tahu’a rarahi ’e te mau papai parau, ua tahitohito maira iana, na ? a’era ratou ratou iho : « Ua faaora oia ia vetahi ’? ra, eita r? e ti’a iana ia faaora iana iho. Ia pou mai te Kirito, te arii o Iseraela, mai nia mai i te tatauro i teienei ?, ia ite atu matou ’e ia faaroo. » ’E na taata i faatataurohia ’e oia atoa, te faaino atoa ra ïa iana. ’E, tae a’era i te ono o te hora, ua ati ihora taua fenua atoa ra i te poiri e tae noa atura i te iva o te hora. I te iva o te hora, ua pii hua atura Iesu, na ? atura : « Eloi, Eloi, lama sabakatani ? », oia hoi, ia iritihia ra : « E ta’u Atua, e ta’u Atua e, e aha oe i faarue mai ai ia’u ? » ’E, faaroo a’era te tahi pae taata e ti’a noa ra i reira, ua na ? a’era : « Inaha, te tiaoro nei oia Elia. » Ua horo atura te tahi taata, utuhi ihora i te hoe rimu i roto i te vineta, tamau ihora i nia  i te hoe ofe, ’e ua p?p? maira na Iesu, ia inu oia, ’e ua na ? a’era : « A vaiiho noa na, e hio tatou e, e tae mai anei Elia e faaora iana. » Ua pii hua atura r? Iesu, ’e ua pohe roa atura. Mahae ihora te paruru o te nao na ropu, mai nia mai e raro roa.

(E tuturi ma taime iti ma te muhu ore)

’E ite a’era te keneturio i ti’a noa i mua mai iana i te huru o t?na poheraa, ua na ? a’era : « Oia mau, o te Tamaiti a te Atua teie nei taata. » [E faaea te taioraa haapotohia i onei]
Tei reira atoa te tahi mau vahine, e te hio mai ra te atea ’?. Tei roto ia ratou o Maria Magadala ’e o Maria te metua vahine o Iakobo iti raua o Iose, ’e o Salome. E tau vahine ïa i pee noa na iana i Galilea ra, ’e i aupurupuru iana. Oia atoa e toofanu pu’e vahine ’e’? atu, o tei pee mai iana i Ierusalema. Ua ahiahi roa ïa taua mahana ra, ’e no te mea o te Faaneheneheraa ïa, oia hoi te mahana na mua a’e i te sabati, ua haere maira o Iosepha i Arimataio, e mero tuiroo no te sunederi, o te tiai atoa ra i Basileia o te Atua. Itoito atura oia e haere ia Pilato e ani i te tino o Iesu. Maere ihora Pilato oia i pohe vave. Ua titau atura oia i te keneturio, ’e ua ani atura iana e, ua pohe ’? na anei o Iesu ? ’E, oti a’era i te haapapuhia e te keneturio, ua horoa maira i te tino pohe ia Iosepha. Ua hoo maira Iosepha i te hoe ahu lino, haapou maira i te tino o Iesu i raro i te tatauro, vehi ihora i roto i te ahu lino ’e ua tuu atura i roto i te hoe menema i paohia i roto i te mato, huri atura i te hoe ofai i mua i te uputa o taua menema ra. Te hio maira Maria Magadala ’e Maria te metua vahine o Iakobo, i te vahi i vaiihohia ai oia.

- Haapopou tatou i te Parau a te Atua.