Monire i muri i te Penetekote

Monire i muri i te Penetekote

Maria, Paretenia mo’a, te Metua vahine o te Etaretia

Haamanaoraa

TAIORAA MATAMUA

A taio tatou i te puta a Genese

Gen 3, 9-15.20

« E tuu au i te enemiraa maha ore i rotopu ia orua e te vahine, e i to huaai e tona ra huaai. » 

Ua tiaoro maira te Fatu ra te Atua ia Adamu, naô atura iana :  Te i hea oe ?

Ua parau maira oia : Ua faaroo vau i to reo i te ô nei, e ua mataù vau, o vau i vai tahaa noa na e ua tapuni aenei au.

   Ua naô atura oia iana : Na vai oe i faaite e te vai tahaa noa ra oe, maori ra no to amuraa i to te raau ta’u i poroi atu ia oe, eiaha e amu.

   Ua parau maira o Adamu : Na te vahine ta oe i horoa mai ei hoa no’u nei, nana i horoa mai i to te raau, e amu ihora vau.

   Parau ihora te Fatu ra te Atua i te vahine : E aha oe i na reira’i ? » Pahono maira oia e : « Na te ophi i haavare mai ia’u nei, e ua amu ihora vau.

   E ua naô atura te Fatu ra te Atua i te ophi : O oe i na reira, na katara hia oe i ropu i te mau puaa’toa e te mau taetaevao o te fenua nei, e i raro to opu e nee ai oe, e amu oe i te repo e hope roa’e te pue mahana o to oe oraraa nei.

   E tuu au i te enemiraa maha ore i rotopu ia orua e te vahine, e i to huaai e tona ra huaai ; nana  e faahuahua i to afii, e na oe e tamata i te haafifi i tona ra poro avae.

   E ua mairi ihora o Adamu i to te vahine ioa, o Eva, no te mea e riro oia ei metua vahine no te mau taata ora’toa ra.

          - O te Parau ïa a te Atua.

E aore râ :

A taio tatou i te Ohipa a te mau Apotoro

Ohip 1, 12-14

                                       « Tamau maite atura ratou atoa i te pure »

   Ua hoi maira ratou i Jérusalema mai te mou’a i parauhia ra e, o Oliveta, a au te atea o taua vahi ra i te haerea e faatiahia i te sabati.

   ’E, i to ratou tomoraa i roto i te oire, ua haere atura ratou i te piha i te tahua i nia, ta ratou i mätau i te putuputu i reira. O petero ia ’e o Ioane, o Iakobo ’e o Anederea, o Philipa ’e o Toma, o Baretolomeo ’e o Mataio, o Iakobo a Alephaio ’e o Simona Zelota ’e o Iuda a Iakobo.  

   Tamau maite atura ratou atoa i te pure ma te aau hoe ’e te tahi mau vahine ’e o Maria te metua vahine o Iesu ’e töna atoa ra mau taeae.

 

            - O te Parau ïa a te Atua.

 

SALAMO 86 (87.), 1-2.3, 5-7

 

R/ E parau maitai rahi tei parau hia e ana no oe, et te oire o te Atua e !

 

Tona ra mau tumu te i nia ïa i te mau moua moâ ra.

Te here nei te Fatu ia Siona. E rahi ae to te Fatu hinaaroo i te mau uputa o Siona, i te mau tiahapa’toa o Iakoba ra.

E parau maitai rahi tei parau hia e ana no oe, et te oire o te Atua e !

 

E ia Siona ra, e riro i te parau hia e : « E Metua vahine ! » i reira hoi teie taata e tera taata i te fanauraa. E na te teitei iho ra i haapapu iana.

  Te papai te Fatu i roto i te puka i te mau nunaa ra : « I reira teie nei taata i te fanauraa. »

E e himene te huiarii ma te ouaua i te oâoâ a parau ai e :

« O to’u parahiraa te i roto ïa ia oe ra ! »

 

ALLELUIA

Alleluia. Alleluia.

E te Paretenia mo’a i fanau i te Fatu e ;

E te Metua vahine mo’a o te Etaretia o te horoa mai ia matou i ta oe Tamaiti o Iesu Kirito.

Alleluia.

 

EVANELIA

Evanelia o Iesu-Kirito a Ioane peata

Ioa 19, 25-34

« Ua patia atura rä te hoe o taua mau faehau ra i tana aoao i te mahae, ’e, i reira ihora, tahe maira te toto ’e te pape »

I taua anoto ra, i pihai iho i te tatauro o Iesu, te ti’a noa ra töna metua vahine ’e te ia taeae o töna metua vahine, te vahine ïa a Keleopa, ’e o Maria Magadala.

’E ia hio ihora Iesu i tana metua vahine ’e te pipi here nana i te ti’a-noa-raa i pihai iho iana, ua parau atura oia i tana metua vahine :  « E teie nei vahine, tena tö tamaiti. »

   ’E, i muri mai, ua parau atura oia i taua pipi ra :  « Tena tö metua vahine. »

’E, mai taua hora mai ra, ua rave maira taua pipi ra iana i töna iho ra fare .

   ’E, muri a’era, i te mea hoi e, ua ite Iesu e, ua hope te mau mea atoa i te tupu, ’e ia ti’a te parau i papaihia ra, ua na ö ihora oia : « Ua poiha vau. »

Te vai ra i reira te hoe au’a ï i te vineta. Ua rave a’era ratou i te hoe rimu, utuhi ihora i roto i te vineta,    ’e ua taamu ihora ite amaa hisopo, ’e ua haafatata atura i töna vaha.

   Tamata ihora Iesu i taua vineta ra, ’e, muri aera, ua parau atura oia : « Ua oti. », ’e ua taupe ihora tana upoo, ’e ua tuu atura oia i te varua.

’E no te mea e mahana faaneheneheraa, ua haere te Ati-Iuda e ani ia Pilato ia ofatihia te avae o te mau taata i faatataurohia ra, ’e ia iriti ’ë-hia to ratou tino, eiaha taua mau tino ra ia vai noa i nia i te tatauro i te sabati – e oroa rahi hoi taua sabati ra -

   Ua haere maira te mau faehau ’e ua ofati ihora i te avae o te hoe ’e i to te tahi hoi o na taata i faatataurohia ’e o Iesu ra.

   Ia tae rä ratou ia Iesu, ite atura ratou e, ua pohe oia ; aita atura ratou i ofati i töna pu’e avae.

Ua patia atura rä te hoe o taua mau faehau ra i tana aoao i te mahae, ’e, i reira ihora, tahe maira te toto ’e te pape.

   - Haapopou tatou i te Parau a te Atua.