8 no Setepa - Te Fanauraa Maria Peata

8 no SETEPA

TE FANAURAA O MARIA PEATA

Oro’a

TAIORAA MATAMUA

E tia ia maite hoe taioraa i roto i na taioraa e piti i raro nei :

1. « I te tau e fanau mai ai … te vahine fanau ra »

A taio tatou i te puta a Mikea peropheta 5, 2-5a

Teie te parau a te Fatu : E o oe, e Betelehema Epherata e, e iti oe i ropu i te mau tauatini o Iseraela ; area no roto mai ia oe e haere mai o te riro iana te hau, i Iseraela nei ; mai mua mai tona haereraa mai, mai te mau mahana etereno mai â. No reira, e tuu noa oia ia ratou e tae noa’tu i te tau e fanau mai ai te vahine fanau ra, e i reira e hoi mai ai te mau toea o tona mau taeae ra i te mau tamarii o Iseraela. E tia oia, e e faaamu oia i tana nana ma te puai o te Fatu, i te teitei o te ioa o te Fatu, tona ra Atua ; e e fariu mai te mau nunaa no te mea, e i reira e faahanahana hia’i oia e tae noa’tu i te mau otia o te fenua nei. E faatupu oia i te hau.

- O te Parau ïa a te Atua.

E aore râ :

2. « O ratou hoi t?na i aroha mai mua mai ?, o ratou ? t?na i haapao atea ia faaauhia »

A taio tatou i te epitore a Paulo peata i to Roma 8, 28-30

E au mau taeae e, ’e ua ite atoa tatou e : te faariro nei te Atua i te mau mea atoa ei maitai no te feia e here iana ra. O ratou hoi t?na i aroha mai mua mai ?, o ratou ? t?na i haapao atea ia faaauhia i te hohoa o t?na Tamaiti, ia riro oia ei matahiapo no taeae e rave rahi. ’E o ratou t?na i haapao atea ra, o ratou ? t?na i nomino, ’e o t?na i nomino ra, o t?na atoa ïa i faariro ei feia parautia, ’e o t?na i faariro ei feia parautia ra, o t?na atoa ïa i faahanahana.

- O te Parau ïa a te Atua.

SALAMO 13, 6ab, 6cd

R/ E oâoâ vau ma te umere i te Fatu.

Te tiaturi nei râ vau i to oe na haereraa mai, e te Fatu e.
Ia oâoâ to’u mafatu.

E himene â vau i te Fatu,
ua hamani-maitai mai hoi oia ia’u.

ALLELUIA

Alleluia. Alleluia.
E ao to oe, e Maria Paretenia Peata e,
e mea tia roa ia aruehia oe e matou :
no roto mai ia oe i hiti mai ai te mahana o te parautia,
te Kirito, to matou Atua.
Alleluia.

EVANELIA

« No te Varua-Maitai hoi i hapu ai oia »

Evanelia o Iesu-Kirito a Mataio peata 1, 1-16.18-23 [Taioraa haapotohia : 1, 18-23]

Te parau tupuna o Iesu-Kirito, tamaiti na Davida, tamaiti na Aberahama. Fanau a’era ta Aberahama, o Isaaka. Fanau a’era ta Isaaka, o Iakoba. Fanau a’era ta Iakoba, o Iuda ’e tana mau taeae. Fanau a’era ta Iuda, o Pharesa, ’e o Zara ia Tamara ra. Fanau a’era ta Pharesa, o Eserona, o Arama. Fanau a’era ta Arama, o Aminadaba. Fanau a’era ta Aminadaba, o Naasona. Fanau a’era ta Naasona, o Salamona. Fanau a’era ta Salamona, o Booza ia Rahaba. Fanau a’era ta Booza, o Obeda ia Ruta. Fanau a’era ta Obeda, o Iese. Fanau a’era ta Iese, o te arii ra o Davida. Fanau a’era ta te arii ra ta Davida, o Solomona i te vahine a Uria ra. Fanau a’era ta Solomona, o Roboama. Fanau a’era ta Roboama, o Abia. Fanau a’era ta Abia, o Asa. Fanau a’era ta Asa, o Iosaphata. Fanau a’era ta Iosaphata, o Iorama. Fanau a’era ta Iorama, o Ozia. Fanau a’era ta Ozia, o Ioatama. Fanau a’era ta Ioatama, o Akaza Fanau a’era ta Akaza, o Ezekia. Fanau a’era ta Ezekia, o Manase. Fanau a’era ta Manase, o Amona. Fanau a’era ta Amona, o Iosia. Fanau a’era ta Iosia, o Iekonia ’e tana mau taeae a fatata ai te revaraa i Babulonia ra. ’E i muri a’e i te revaraa i Babulonia ra, fanau a’era ta Iekonia, o Salatiela. Fanau a’era ta Salatiela, o Zorobabela. Fanau a’era ta Zorobabela, o Abiuda. Fanau a’era ta Abiuda, o Eliakima. Fanau a’era ta Eliakima, o Azora. Fanau a’era ta Azora, o Sadoka. Fanau a’era ta Sadoka, o Akima. Fanau a’era ta Akima, o Eliuda. Fanau a’era ta Eliuda, o Eleazara. Fanau a’era ta Eleazara, o Matana. Fanau a’era ta Matana, o Iakoba. Fanau a’era ta Iakoba, o Iosepha, te hoa faaipoipo o Maria. Na Maria i fanau ia Iesu, o tei parauhia ra e, o te Kirito.

E haamata te taioraa haapotohia i onei :

Teie te huru o te fanauraa o Iesu, te Kirito. Ua m?mo’ahia t?na metua vahine o Maria ia Iosepha. ’E aore ? raua i parahi, hapu ihora Maria i te Varua-Maitai. E taata parautia o Iosepha, t?na hoa faaipoipo ; aore oia i hinaroo e faaino i te roo o Maria, i opua ai oia e haapae huna noa iana. Te feruri noa ra oia i taua opuaraa ra, e inaha, ua f? maira te hoe melahi a te Fatu iana ra, i roto i te moemoea, na ? maira : « E Iosepha, tamaiti na Davida ra, eiaha e mata’u i te aratai i t? hoa faaipoipo, ia Maria, i to oe na fare ; no te Varua-Maitai hoi i hapu ai oia. E fanau mai oia te hoe tamaiti ’e e mairi oe i t?na i’oa o Iesu : nana hoi e faaora i t?na nunaa i ta ratou mau hara ». Ua na reirahia taua mau mea atoa ra ia ti’a tei parauhia mai e te Fatu, na roto i te peropheta ra, i te na ?raa e : Inaha e hapu te paretenia ’e e fanau mai i te hoe tamaiti, o te mairihia i te i’oa o Emanuela, oia hoi, ia iritihia ra : « Te Atua io tatou nei. »

- Haapopou tatou i te Parau a te Atua.