31 no Mé Tere-aroharaa no Maria ia Elisabeta

31 no ME

TE TERE-AROHARAA NO MARIA IA ELISABETA

Oro'a

TAIORAA MATAMUA

E tia ia maite hoe taioraa i roto i na taioraa e piti i raro nei :

1. « Te i ropu ia oe te Fatu, te arii o Iseraela »

A taio tatou i te puta a Sophonia peropheta 3, 14-18

A arue, e te tamahine a Siona, a oâoâ, e Iseraela e, a popou, e a umere i to mafatu atoa, e te tamahine o Ierusalema e. Ua faaore te Fatu i te parau haavare, ua faafariu è atu oia i to oe mau enemi ; te i ropu ia oe te Fatu, te arii o Iseraela, e ore oe e mataû faahou i te ino. I te reira mahana, e parau hia o Ierusalema e : Eiaha e mataû, e Siona e, e ore paruparu to oe na rima. O te Fatu, to Atua, te i ropu ïa ia oe ma te puai, nana e faaora ; e popou oia ia oe ma te oâoâ ; e faaea oia i tona here ia oe ; e popou oia oe ma te arueraa. E haaputuputu au i te mau taata nevaneva tei faarue i to ture, no te mea no roto mai ratou ia oe, ia ore ratou ia riro faahou ei faainoraa no oe.

- O te Parau ïa a te Atua.

E aore râ :

2. « E tauturu atu i te feia mo’a i to ratou mau fifi, ei feia aroa outou i te ite-maitai-raa i te mau taata ’e’ë »

A taio tatou i te epitore a Paulo peata i to Roma 12, 9-16b

E au mau taeae e, ei here haavare ore to outou. Ia riaria outou i te ino, ia ati atu i te maitai. E here outou te tahi i te tahi i te aroha taeae. E faatura outou outou iho. Ei manao itoito to outou ’e te anaanatae, ia tavini outou i te Fatu ma te tö’aru’aru ore. E taturi outou ma te oaoa, e faaoroma’i i roto i te ati, e tamau maite i te pure. E tauturu atu i te feia mo’a i to ratou mau fifi, ei feia aroa outou i te ite-maitai-raa i te mau taata ’e’ë. E haamaitai outou i te feia e hamani ino mai ia outou. E haamaitai, eiaha roa e faaino atu. E oaoa outou ’e te feia e oaoa ra, e oto ’e te feia e oto ra. Ei mafatu hoe to outou atoa e ati noa a’e ; eiaha e nounou i te mau mea teitei, ia unehia rä outou i te mau mea haehaa ra.

- O te Parau ïa a te Atua.

HIMENE Is 12, 2, 3, 4abcd, 4e-5, 6

R/ Te rahi ra hoi tei Moâ i Iseraela nei,
i rotopu ia oe na.

Inaha o te Atua o to’u Faaora ïa,
e tiaturi au, e e ore au e mataû :
o to’u hoi ïa puai, e to’u ïa arueraa, o te Fatu ïa ;
e ua riro mai oia ei ora no’u.

E e huti outou i te pape
ma te oâoâ
no roto mai i te mau tumu o te Faaora ra.

E i te reira mahana outou e parau ai e :
A haamaitai outou i te Fatu,
a tiaoro atu i tona ra ioa :
a faaite i te taata i tana mau ravea puai.

A haamanao e, e ioa hanahana tona.
A himene outou i te Fatu
i te mau ravea hau ae nana ra :
e a faaite haere i te reira i te fenua’toa ra.

A umere ma te oâoâ, e a arue,
e te utuafare o Siona ra e :
te rahi ra hoi tei Moâ i Iseraela nei
i rotopu ia oe na.

ALLELUIA

Alleluia. Alleluia.
E ao to oe, e Maria Paretenia e !                                         
cf. Luk 1, 45
O oe i faaroo e tupu hoi te mau parau i faaitehia mai ia oe
na roto i te faaueraa a te Fatu.
Alleluia.

EVANELIA

« O vai hoi au i tae mai ai ia’u nei te metua vahine n tö’u Fatu ? »

Evanelia o Iesu-Kirito a Luka peata 1, 39-56

Ti’a a’era Maria i taua mau mahana ra, ’e ua haere oioi atura i te hoe oire no Iuda, i te mau vahi mou’a ra. Ua tomo atura oia i roto i te fare o Zakaria, ’e ua aroha atura ia Elisabeta. ’E tei te faarooraa mai Elisabeta i to Maria aroharaa atu iana ra, ou’au’a ihora te tamaiti i roto i töna opu, ’e ua ï a’era Elisabeta i te Varua-Maitai. Ua pii hua maira oia ma re reo puai, na ö maira : « O oe tei haamaitaihia i rotopu i te mau vahine atoa, ’e ua haamaitai-atoa-hia te huaai o to oe na opu. O vai hoi au, i tae mai ai ia’u nei te metua vahine n tö’u Fatu. Inaha hoi, i te öraa mai ä tö reo aroharaa i roto i tö’u nei taria, ua ou’au’a ihora te tamaiti i te oaoa, i roto i tö’u nei opu. E ao to oe, o oe i faaroo ! E tupu hoi te mau parau i faaitehia mai ia oe na roto i te faaueraa a te Fatu. » O to Maria ïa parauraa atu e : « Te faateitei nei ta’u varua i te Fatu, ’e ua oaoa ta’u mafatu i te Atua, i tö’u Faaora. O oia i hio aroha mai i te haehaa o tana tavini nei. Oia mau, mai teie atu nei, e parau mai te mau u’i atoa e, e ao rahi tö’u. No te mea e mau ohipa maere ta te Mana hope i rave no’u. E mo’a töna i’oa. E vai maite töna aroha i te feia e mata’u iana ra, i tera u’i ’e i tera u’i. Ua faaite mai oia i te puai o töna ra rima ; ua haapurara oia i te feia manao teoteo. Ua huri oia i te feia mana i raro i to ratou terono, ’e ua faateitei oia i tei haehaa te mafatu. Ua faaï oia i tei poia i te mea maitatai, ’e tei taoahia ra, ua faahoi ïa oia ma te ere. Ua tauturu mai oia i tana tavini ia Iseraela, ua haamanao hoi oia i töna aroha ia Aberahama ’e töna ra huaai e a muri noa atu, mai täna i parau mai i to tatou hui tupuna ra. » E riro e toru ava’e to Maria parahiraa ia Elisabeta, ’e ua hoi atura i töna iho ra utuafare.

- Haapopou tatou i te Parau a te Atua.