22 no Tiurai Maria - Magadala peata

22 no TIURAI

MARIA MAGADALA PEATA
vahine pipi ia Iesu

Oro’a

TAIORAA MATAMUA

E tia ia maite hoe taioraa i roto i na taioraa e piti i raro nei :

1. «  Ua itea rei here hia    »

Lecture du Cantique des Cantiques 3, 1-4a

O tei parau hia i te vahine here rahi hia. I te mau po, i nia i ta’u roi iti, ua imi au i tei here hia e ta’u varua, ua imi au iana e aore i itea. E tia vau i nia, e e hahaere au i roto i te oire ; Na roto i te mau aroa e te mau êâ e imi au i tei here hia e ta’u varua ; ua imi au iana e aita i itea a au. Ite ihora ia’u te mau tiai te tiai i te oire : Ua ite anei outou iana i tei here hia e ta’u varua ? E aita rea noa’e ratou i mairi ra ia’u, ite atura vau i tei here hia e au ra ; ua tapea ihora vau iana ; e aita vau e tuu iana.

- O te Parau ïa a te Atua.

E aore râ :

2. « E ore tatou e haapao faahou i te Kirito i te haapoaraa i te tino nei  »

A taio tatou i te epitore piti a Paulo peata i to Korinetia 5, 14-17

E au mau taeae e, te umehia nei hoi au e te here i te Atua, ia manao vau e, ua pohe te hoe no te taata atoa, ’e no reira, ua pohe paatoa ratou. ’E ua pohe oia no te taata atoa, ia ore te feia e ora nei ia ora faahou no ratou iho, nona rä, no tei pohe ’e tei tiafaahou no ratou. No reira, e ore au e haapao faahou i te taata i te haapaoraa i te tino nei. I te matamua, ua haapao vau i te Kirito i te haapaoraa i te tino nei, i teienei rä, e ore au e haapao faahou iana mai te reira. No reira, tei roto anae te tahi taata i te Kirito ra, ua riro ïa oia ei poieteraa api. Ua ore te mau mea tahito, ’e inaha, ua faaapihia te mau mea atoa.

- O te Parau ïa a te Atua.

SALAMO 62, 2, 3-4, 5-6, 8-9

R/ Ua poia tau varua ia oe,
e te Fatu e, e tau Atua e !

E te Atua e, e tau Atua e,
       te imi nei au ia oe,
ua pohia tau varua ia oe.
Te oriorio nei to’u tino no oe,
mai te fenua marô e te poiha e te pape ore.

Te hinaaro nei oe e hio ia oe i te vahi moà ra,
e ite i to mana e i to hanahana.
Mea au ae to aroha i te ora,
e umere to’u utu ia oe.

Te hinaaro nei au e haamaitai ia oe i t?’u oraraa taatoa,
e faateitei au i tau rima i ta oe na ioa.
E maha tau varua ia oe mai tei te toahua e te mei.
E arue atu tau vaha ia oe ma te oaoa.

O oe hoi tei tauturu mai ra ia’u,
e teie nei te oâoâ nei au i to maru pererau.
Te piri atu nei tau varua ia oe,
o to rima atau hoi to’u turu.

ALLELUIA

Alleluia. Alleluia.
A faaite mai na, e Maria Magadala e,
e aha ta oe i ite i to oe haereraa ?
- Ua ite au te menema o te Kirito ora,
ua ite au te hanahana o tei tiafaahou.".
Alleluia.

EVANELIA

« E teie nei vahine, e aha oe e oto ai ? O vai ta oe e ani na ? »

Evanelia o Iesu-Kirito a Ioane peata 20, 1.11-18

’E, tae a’era i te mahana matamua o te hebedoma, i te poipoi roa ra, ua haere maira Maria Magadala i te menema, te marehurehu noa ra ä, ’e ua ite atura oia i te ofai, ua huri-’ë-hia i te menema. Area Maria, te ti’a noa ra ïa i rapaeau, i pihai iho i te menema, te oto ra oia. ’E a oto noa ai oia, pi’o ihora oia i roto i te menema. Ite atura oia i e toopiti pu’e melahi ma te ahu teatea i te parahiraa i te vahi i tuuhia ai te tino o Iesu, te hoe i te pae upoo, ’e te tahi i te pae avae. Ua parau maira raua iana : « E teie nei vahine, e aha oe e oto ai ? » Ua parau atura oia ia raua : « Ua hopoi ’ë ratou i tö’u Fatu, ’e aita vau i ite tei hea oia i te vaiihoraahia e ratou. » E oti a’era te reira i te parauhia e ana, ua hio a’era oia i muri, ’e ua ite atura oia ia Iesu, aita rä oia i ite e, o Iesu. Ua parau maira Iesu iana : « E teie nei vahine, e aha oe e oto ai ? O vai ta oe e ani na ? » Manao ihora oia e, o te taata haapao ia i taua ’ö ra, parau atura iana : « E teie nei taata, na oe oia i hopoi ’ë ra, a faaite mai ïa i te vahi i vaiiho ai oe iana, ia tii atu vau iana, a hopoi ’ë atu ai. » Ua parau maira Iesu iana : « E Miriama » Ua fariu ti’a atura oia i muri, ’e ua parau atura iana, na roto i te reo hebera : « Rabuni », oia hoi, e te Orometua e. Ua parau maira Iesu iana : « Eiaha oe e tapea ia’u, aita ä hoi au i hoi atu i nia, i te Metua ra ; e haere rä oe i tö’u mau taeae, a parau atu ai ia ratou : « Te haere atu nei au i nia i tö’u ra Metua ’e i to outou Metua i tö’u Atua ’e i to outou Atua. » Haere atura Maria, ’e ua faaite atura i te mau pipi : « Ua ite au i te Fatu ’e teie hoi täna parau. »

- Haapopou tatou i te Parau a te Atua.